Već sam pisao o likovima iz istarske demonološke usmene predaje, a danas donosim priču o jednom od njih. Kudlak.

Kudlak je najčešće štrigun (vještac) koji se vraća iz mrtvih. On se noću diže iz groba i muči suseljane na raznorazne načine. Vrlo često napad svoju udovicu, ali i druge ljude. Kaže se da kome kudlak kuca na vrata taj uskoro umire. Usmenom predajom do nas su došle priče o ljudima koji su odlazili na groblja kako bi se riješili kudlaka. Najpoznatija, ali ne i jedina, je ona o Juri Grandu iz Kringe. Ta je priča specifična jer se po prvi puta spominje ime kudlaka i smješta se u konkretan povijesni kontekst.

Ova naša priča govori nam o jednom putujućem prosjaku koji stiže u selo u kojemu napada kudlak. Završava slično svim pričama o kudlaku, a to je odlaskom na groblje.

Kad govorimo o kudlaku moramo se osvrnuti na njegov naziv. Jasno je da naziv dolazi od riječi vukodlak, a njegovo djelovanje svih podsjeća na vampira. Treba razjasniti da su se u Istri, u jednom trenutku, ta dva lika stopila u jedan. Koliko je meni poznato, u Istri ne postoji predaja o ljudima koji se, u noći punoga mjeseca, pretvaraju u vukove, a povratnici iz mrtvih se nikada ne nazivaju vampirima. Naziv “vampir” ne postoji u istarskoj tradiciji. Stoga je, po meni, pogrešno i Juru Granda nazivati tim nazivom. Jure Grando je jednostavno – kudlak.

Jezik koji koristim u pripovijedanju je pretežito žminjska čakavica s pokojim upadom jugozapadnog istarskog dijalekta.

Kako biste bolje uživali u priči preporučam da se udobno smjestite, prigušite svijetlo u prostoriji, stavite slušalice i zatvorite oči.

Želim vam ugodno slušanje.

Poveznica na podcast: Epizoda 6 (ovdje)

Podcast možete slušati i na Spotify (ovdje) i Apple Podcasts (ovdje). Pretplatite se!!

RJEČNIK

pekljar – prosjak
škuro – mračno
priti – stići
najedanbot – odjednom
dolika – dolje
zame ga – uzme ga
zmanon – sa mnom
ni ote – nije htio
hitati – bacati
bokunić – komadić
njadra – njedra
šlovek – čovjek
kuolci – kolci
jutredan – sutradan
čuda svieta – mnogo ljudi
dižgracija – nesreća
domisliti se – sjetiti se
zajno – odmah
cimitar – groblje
tuonba – grob
dali su mu življienje – omogućili su mu dostojan život
liberati – osloboditi